Rekordne ljetnje temperature biće normalne 2040.

BRISEL - Temperature su se spustile ove nedjelje u većem dijelu Evrope, ali opasnost od toplotnih talasa nije prošla.

Naučnici su izračunali da klimatske promjene čine letnje toplotne talase pet puta vjerovatnijim i znatno intenzivnijim, piše "Politiko.eu".

Temperature dostignute 2003. godine, kada je Evropu pogodio rekordni toplotni talas, verovatno će biti "normalno" leto do 2040. godine, najnovije su procene britanskog Odeljenja za javno zdravlje.

Uprkos ovonedjeljnim podnošljivim temperaturama, ogromni delovi Sibira gore, a ledena površina Grenlanda doživljava dramatično topljenje; mnogi naučnici kažu da je nestabilno vrijeme posljedica globalnog zagrijavanja.

Kako intenzivna vrućina postaje redovno stanje, nameće se preispitivanje svega, od zdravstvene politike do poljoprivrede.

U Njemačkoj i Britaniji farbaju šine u bijelu boju da se ne bi istopile na vrućini, dok poljoprvrednici sade drveće da bi zaštitili usjeve.

Međutim, učestali toplotni talasi imaju i jednu prednost - ljudi su pripremljeniji, pa dolazi do manje smrtnih slučajeva kada temperature skoče.

Politiko se bavio načinima na koji se ljudi i kreatori politike prilagođavaju vrelijoj budućnosti.

Toplotni talas 2003. godine bio je poziv za buđenje Evropi.

Tog ljeta temperature u avgustu su bile oko 40 stepeni Celzijusovih širom Evrope i 47,4 stepena u Amarelehi u Portugalu, gdje je od vrućine preminulo 35.000 do 70.000 ljudi.

U Francuskoj je preminulo 15.000 ljudi, uglavnom starijih.

Tragične posljedice su podstakle evropske zemlje da razviju planove za toplotne talase.      

Svjetska zdravstvena organizacija se fokusira na edukaciju ljudi o najboljim načinima za hlađenje.

SZO je objavila dugu listu savjeta koji uključuju otvaranje prozora noću i držanje lekova na sobnoj temperaturi.

U težim slučajevima, Belgija raspoređuje Crveni krst za pružanje hitne medicinske pomoći i distribuciju vode, dok Francuska otvara rashladne centre i produžava radno vrijeme bazena i zelenih površina.

Toplotni talasi, suše i šumski požari dovešće do smanjenih prinosa na Mediteranu i dijelovima centralne i istočne Evrope, ali poljoprivrednici imaju kratak rok da se prilagode.

Oni će morati pažljivo da planiraju vrijeme sadnje i berbe.

Neki će morati da primjene različite rotacije usjeva i strategije za očuvanje vode.

To znači poboljšavanje prakse navodnjavanja i skladištenja zaliha.

Dugoročno gledano, pojačano uzgajanje drveća ili grmlja blizu useva moglo bi da ih zaštiti od sunca, vetra, mraza i poplava.

Drveće pomaže i stanovnicima gradova, jer im pruža hlad i isparava vodu, što pruža efekat hlađenja.

Međutim, nemaju svi pristup zelenilu u "betonskim džunglama".

Zbog toga mnoge organizacije apeluju na lokalne vlasti da povećaju sadnju stabala.

Singapur već ima više od 100 hektara zelenila na krovovima i fasadama, dok u Parizu stanovnici mogu da podnesu zahtjev za osnivanje urbanih bašta.

U ovom trenutku manje od pet procenata evropskih domaćinstava ima klima uređaje u poređenju sa 90 procenata u SAD.

Ali Međunarodna agnecija za energetiku procjenjuje da će se broj klima uređaja udvostručiti u narednih 20 godina kako rekordne vrućine postaju češće.

Železnice širom svijeta imaju problema zbog velikih vrućina.

Većina željezničke mreže sastoji se od zavarenih pruga koje mogu postati do 20 stepeni toplije od okolnog vazduha.

Zbog toga mnoge zemlje boje željezničke pruge u bijelu boju, poput njemačkog Dojče ban neca.

Češći toplotni talasi zahtevaju, međutim, dugoročne mjere.



Read full article on Nezavisne



Internet prezentacije i aplikacije na svim uređajima i platformama koji odgovaraju vašim potrebama.

Kontakt

+381 63 8833442

Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.

Viber WhatsApp